25.6.2012. Hodočašće u Krasno
Dana 25.6.2012. godine u ranim jutarnjim satima stotinjak župljana pod vodstvom don Tomislava Puljića župnika Župe Presvetog Srca Isusova iz Šibenika se uputilo na hodočašće Majci Božijoj od Krasna. Putovanje je započelo molitvom i pjesmom u autobusima.
Pri prolasku kroz Gospić, zaustavili smo se radi obilaska Katedrale Navještenja Blažene Djevice Marije. Saznali smo da je uzdignuta na stupanj i dostojanstvo katedralne crkve 25.svibnja 2000. godine, osnutkom Gospićko-senjske biskupije. Prvotno kao župna crkva, današnja Katedrala izgrađena je između 1781. do 1783. godine u baroknom klasicizmu kao primjer tipizirane krajiške crkve 18.stoljeća. Tijekom Domovinskog rata crkva je bila meta napada neprijatelja, a 15.rujna 1991. bila je i zapaljena. Tom je prilikom izgorio krov i kapa zvonika sa unutrašnjošću, zvona su rastopljena, dok je unutrašnjost Katedrale bila oštećena požarom. Obnova je počela tijekom Domovinskog rata te je dobrim dijelom završena do blagdana Sv. Marije Magdalene 1999. godine.
Nastavili smo put prema Krasnom, selu smještenom na sjevernim obroncima Velebita na oko 800 metara nadmorske visine. Čini ga četrnaest zaselaka smještenih na rubovima Krasna Polja, slikovite doline duge oko 7 kilometara. Mjesto sa svojim zaseocima broji oko 600 stanovnika. Krasno je središte je Nacionalnog parka Sjeverni Velebit gdje godišnje prođe desetak tisuća planinara, a samo Svetište godišnje posjeti i do 100.000 ljudi. Pod imenom Krasno spominje se prvi put 1275. U Krasnu je bila izgrađena u dotursko doba crkva Sv. Marije, pa se spominje podatak da je postojala godine 1219. Krasno je u srednjem vijeku pripadalo senjskoj crkvi, a poharano je i ostalo bez stanovnika u turskim osvajanjima u 17. stoljeću. Od 1790. opet je župno središte, a župna crkva Gospe od Krasna do danas je poznato proštenište posvećeno Majci Božjoj.
Potom smo bili na misi u Crkvi Majke Božje Krasnarske i upravili Gospi Krasnarskoj svoje zahvale i prošnje. Crkva Majke Božje Krasnarske iz XVIII. stoljeća, izgrađena je na temeljima jedne srednjovjekovne crkvice. Najveću umjetničku vrijednost u crkvi predstavlja drveni kasetirani strop sa oslikanim scenama iz života Krista, Marije i svetaca s latinskim citatima iz 1740. godine. O njoj postoji i legenda: Legenda o Majci Božjoj krasnarskoj potječe iz 1219. godine. " U šumi krasnarskoj, pastiri su pasli svoja stada. Jednoga dana ugledaše na nekakvu panju čudesan cvijet, a u cvijetu sliku Majke Božje. Pastiri otrgnu cvijet i ponesu ga u Krasnarsko polje, gdje se od drevnih vremena nalazila kapelica. Ali prenesenog cvijeta najednom nestade, dok ga pastiri opet ne nađoše na istom panju u šumi. Videći narod te događaje, sagradi u šumi kapelicu u čast Majci Božjoj, a nad samim panjem, gdje se cvijet ukazao, podiže žrtvenik.
Poslije mise krenuli smo na križni put gdje smo se prisjetili Kristove muke. Sunce i vrućina nam nisu smetali, ta što je naša žrtva naspram žrtve koju su na Križnom putu podnosili Isus, njegova zemaljska Majka i nebeski Otac.
Na putu kući, prešavši rijeku Krku, zaustavili smo se da se poklonimo Gospi od Puta, kipu Majke Božije sa Isusom u rukama visokom 3,5m te smo se kratko zahvalili za sretan put i pomolili za sve putnike. Vozili smo se još 15-ak minuta do Šibenika i sretni vratili svojim kućama. U srcima smo se zahvalili Bogu za još jedan predivan dan.
obitelj Vrančić